Alija Sirotanović |
Čovjek kome je rad bio način življenja, legenda koja je inkarnacija običnog čovjeka, gorostas pitoma pogleda i golubijeg, ali junačkog srca, koji je zauvijek obilježio jedno vrijeme dajući herojski obol sjetnoj rudarskoj duši.
Iz jame poznate kao 'Rov vojvode Putnika', 24. jula 1949. godine 152 tone crnog zlata, utovarenog u 253 'hunta', bljeskajući pod blijedim svjetlom karbidnih lampi, zauvijek je otrgnuto iz karbonskih njedara zemlje postajući granitno trajnim spomenikom jednom vremenu i jednom čovjeku, jednom dobu i ljudima jedne male doline antičke prošlosti i iskonske snage. U toku 1946. godine uvodi se novi način rada, zasnovan na takmičarskom elanu, a isti način rada prenosi se i u naredne 1947. i 1948. godinu, pa se u ovim godinama zapaža osjetan rast godišnje proizvodnje u odnosu na proizvodnju ostvarenu 1945. godine. Novi način rada ima takmičarski karakter, pospješuje rad pojedinaca i radnih brigada (radnih grupa), a prenosi se na sve zaposlene.
Rezultate koje su postigli naprijed navedeni rudari-udarnici, rezultati su i članova njihovih brigada. Oni su uglavnom, kao dobrovoljci ili odabrani radnici, predstavljali prvog čovjeka grupe (brigade) i u okviru toga obavljali dio poslova na radilištima. Rekordima Alije Sirotanovića i Nikole Škobića počelo je socijalističko takmičenje za visoku produktivnost rada. Takmičenje se ubrzo proširilo i na ostale rudnike u NR BiH i tadašnjoj FNR Jugoslaviji. Iz Breze ovo takmičenje je preneseno u Zenicu, zatim u Kakanj i tako po svim rudnicima tadašnje Jugoslavije. Kako se takmičenje prenosilo iz rudnika u rudnik tako su obarani rekordi u produktivnosti. Radi ilustracije evo pregleda rekorda na prostorima BiH.
Kameni portal jame 'Rov vojvode Putnika', izgrađen 1922. godine idealan je okvir za sliku ovih heroja rada, a stogodišnja prošlost vađenja ugljena u Brezi zaslužuje bar skromnu muzejsku postavku kojom bi bila ispričana herojska, ali i tragična prošlost rudarenja i života sa i od rudnika. Istinski junaci ove priče zauvijek će ostati Alija Sirotanović i Nikola Škobić, heroji rada. |