Fosilni nalazi dokazuju da je i oblast Breze nekada bila morsko dno, a sedimentne stijene kriju fascinantnu priču davno prošlog vremena, koja se, transformisana našom nesposobnošću da sebi predstavimo vrijeme u eonima i danas krije u kazivanju ovdašnjih starih stanovnika o kamenim stubovima i metalnim alkama za vezivanje brodova. BazilikaBaziliku iz doba Desitijata koji su naseljavala ove prosore za vrijeme Ilirika.

Baziliku iz doba Desitijata koji su naseljavala ove prostore za vrijeme Ilirika.Povijesni pogled unazad otkriva paleolitsku kulturnu prošlost doline rijeke Bosne, na čijoj desnoj obali, četrdesetak kilometara od izvorišta, leži dolina šire otvorena prema jugu, obrubljena brdima sa istoka i zapada nižim od 1000 m, a sa sjevera zatvorena obroncima Budoželjske planine i Planinice.

Nakon što napusti jednu od najljepših klisura u Bosni, rijeka Stavnja se probija kroz dolinu Breze, erodirajući njene padine i nanoseći sitni materijal u dolinu. S okolnih brda spuštaju se prema Stavnji bujičasti potoci koji erozijom terana otkrivaju karbonske slojeve, pa se i današnji grad Breza, nastao na temeljima paleolitske i ilirske prošlosti, baštineći kulturu koja je ovom gradu podarila najzanimljiviju starohrišćansku baziliku, razvio u veće rudarsko mjesto gdje je iskopavanje uglja već postala tradicija.

Na sljedećim stranicama možete upoznati prošlost ove doline, ovog grada i šire regije, istoriju rudarenja u ovoj dolini, koja se, u etnogeografskom smislu, može locirati u podrucje Ilirika, kako su zemlje Ilira, doseljenih na ovaj prostor polovinom drugog milenija pr.n.e., nazivali Stari Grci i Rimljani.

Na razvalinama ove minule kulture nastalo je rimsko naselje u čijim ostatcima je pronađen nadgrobni natpis Ulpije Prokule, rano umrle dvadesetogodišnjakinje, koja se kao djevojčica igrala oblutcima na obalama Stavnje, skrivala po gajevima na njenim strmim obroncima, a čije su se oči prerano sklopile ostavljajući ovu prelijepu dolinu našim pogledima.