gototopgototop

webmail

Friday, May 26, 2017
Hedum castellum Deasitiatum

Jedna od ilirskih utvrda čije je domaće ime sačuvano jeste 'Hedum castellum Daesitiatium', a Rimljani su ga ubrzo nakon Batonova ustanka povezali kolskom cestom sa glavnim gradom pokrajine Salonom, kod Splita. S obzirom da spisi govore o njegovoj udaljenosti od Salone oko 158 rimskih milja (oko 230 km), bilo je pokušaja da se kastel locira na Gradac u Podgori kod Župče.

Ti(berius) C]aesar D[i]vi Augusti f(ilius) Au]gustus imp(erator) pontif(ex) max(imus) trib(unicia) potest(estate) XXI cos. III viam a Salonis ad He[dum c]astell(um) Daesitiatium per mi[llia pass]uum CLVI munit et idem viam ad Ba[thinum? flu]men quod dividit Hbis[.......]ibus a Salonis munit per [millia pas]suum CLVIII

 

NekropolaNekropolaDruga viđenja traže Hedum castellum u ravnici Breze s manjim utvrđenim dijelom naselja na Križu iznad Breze. Nekropola otkrivena nedavno prilog je mišljenju o postojanju desitijatskog naselja u Brezi za vrijeme kada se spominje Hedum castellum Daesitiatium. Pomenuta nekropola otkrivena je slučajno 1975. prilikom građevinskih radova, na području ulice 6. april. Sve zajedno govori o postojanju ranih oblika organiziranog življenja ovdje.

Najstariji pronađeni arheološki ostaci predstavljaju tragove života i kulture što su ih, iza sebe, ostavili Desitijati. Oni su, sa svoje 103 dekurije, bili jedno od najvećih plemena u Dalmaciji ranorimskog perioda. U tom periodu postavljeni su i temelji antičko-rimske civilizacije koja se odupirala potresima i promjenama puna tri stoljeća. Medutim, to ogromno rimsko zdanje kako kaže Gibon, "podleglo je vlastitoj težnji".

Nakon njega slijedi period kasne antike (IV - VI stoljeća), čije će temeljno obilježje predstavljati pojava kršćanstva u ovim krajevima i šire. Kršćanstvo će nametnuti svoje vjerske i socijalne poglede i učiniti ih dominantim vrijednostima življenja, obilježavajući, na taj način, kasnu antiku da bi u srednjem vijeku postalo vladajuća ideologija i religija, ali i "osnovna politička, moralna i kulturna snaga Evrope."

Kasnoantičku baziliku u Brezi, poznatu u arheološkim spisima kao "Breza II ", otkrio je davne 1930. godine Gregor Cremošnik, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.Kasnoantičku baziliku u Brezi, poznatu u arheološkim spisima kao "Breza II ", otkrio je davne 1930. godine Gregor Cremošnik, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.Na taj način Crkva postaje sve važniji faktor javnog života, preuzimajući na sebe upravljanje gradom što je ranije bilo u nadležnosti gradskog vijeća - ordo decurionum. Ali u kasnoj antici, koja je nikla na ruševinama jednog strasnog prevrata još uvijek postoje, i žive, naselja iz ranog carskog doba. Dokaz gornje tvrdnje jeste u pronađenim ostacima bazilike iz ovog perioda koja leži na većem rimskom naselju. Kasnoantičku baziliku u Brezi, poznatu u arheološkim spisima kao "Breza II ", otkrio je davne 1930. godine Gregor Cremošnik, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Ta bazilika, pored svega već rečenog, zorno svjedoči o vrlo ranom ukrštanju kultura i civilizacija Istoka i Zapada na ovim prostorima. Specifičnim prostornim rješenjima za koje nema domaćeg uzora, ona "asocira na poznate bazilike u Turmaninu (Sirija), i Bin-Bir-Kilise u Maloj Aziji... Bazilika je mogla biti izgrađena negdje u vrijeme cara Justiniana, odmah nakon pada države Istočnih Gota, ili još u toku bizantsko-gotskog rata, ćim su bili osvojeni ovi prostori (oko 537.g.)".

Isto tako postoje mišljenja da je bazilika arijanska crkva Istočnih Gota, pristaša Arijeva učenja. U tom slučaju gornja asocijacija bi mogla biti opravdana. Naime, nakon što je na sveopćem saboru u Nikeji godine 325. Arijevo raskolničko učenje odbačeno i osuđeno, ono je, unatoč toj osudi, prihvaćeno u Maloj Aziji, Siriji, Trakiji i zemljama oko Crnog mora, gdje su tada boravili Goti.

Ostaci starohrišćanske bazilike u Brezi sa rekonstruisanim stubovima zanimljivih kapitelaOstaci starohrišćanske bazilike u Brezi sa rekonstruisanim stubovima zanimljivih kapitelaNi to nije sve. Nasuprot navedenima, postoje i dijametralno suprotna mišljenja, koja odbijaju da u bazilici vide vjerski objekat, crkvu, kako je to "smatrano u doba iskopavanja" te je, shodno vlastitom razumijevanju, proglašavaju za objekat koji je "u vrijeme vladavine Istočnih Gota služio kao upravna zgrada i institucija ("aula regia") nekog comesa." Time istina o ovom objektu i dalje ostaje pod velom tajne. Na ovom mjestu to nije važno. Za prirodu ovog spisa ova svjedočanstva su od iste važnosti. Mogućnost različitih interpretacija arheoloških ostataka o kojima govorimo, čak i onda kada nam istinosna vrijednost tih interpretacija ostaje nepoznata, svjedoči u prilog izuzetne životne dinamike i socio-kulturološke raznolikosti Bosne odvajkada, potvrđujući je i ovdje, u Brezi, kao mjestu susreta ranih kultura i civilizacija.

Rudarstvo je, sa poljoprivredom i stočarstvom, u dolini rijeke Bosne (Bathinum), alfa i omega života, njegova elementarna vrijednost odvajkada. Relativno kasna, sistematska eksploatacija uglja, dignuta na tehničko-tehnološki zavidnu razinu, organizirana početkom našeg stoljeća, ne oduzima značenje gornjoj konstataciji. Ona ga samo potvrđuje, kao što "iznimka potvrđuje pravilo".

 

O nama

In memoriam

JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, Zavisno društvo  Rudnik mrkog uglja „Breza“ d.o.o. -  Breza, Ul. Branilaca grada bb, 71370 Breza, BiH

ID broj: 4218303300007, PDV broj: 218303300007, T: +387 32 784 300, E: info(@)rmubreza.ba

Pronađite nas na Youtube

by allianc.eu